Kako se nositi sa izolacijom /karantenom?

Psihologica Thalassotherapije Marina Njegovan je odabrala aktualnu temu o  “karanteni /izolaciji” te nam donosi zanimljiv i koristan članak:

Kako se nositi sa izolacijom/karantenom?

Sve većem broju ljudi preporučeno je da ostanu u kućnoj karanteni ili izolaciji zbog moguće ili dokazane infekcije koronavirusom. Istraživanja psiholoških posljedica karantene pokazuju značajne negativne posljedice u vidu straha, ljutnje, intruzivnih misli i dr. Stresni faktori takve situacije jesu do sada, neprimjerene informacije, teškoće u pristupu kućnim potrepštinama, financijski gubici i stigma. Slijedi nekoliko savjeta kako se nositi sa psihološkim aspektima izolacije.

Prisjetite se da pomažete društvu  

Karantena pomaže drugima. Na taj način pomažete u smanjivanju mogućnosti da se drugi razbole. Pokazujete kolektivnu socijalnu odgovornost kroz altruistično ponašanje. Ovakav način razmišljanja pomaže u održavanju samopoštovanje i sprječava stigmu. Kad razdoblje karantene završi, i drugi bi trebali imati ovo na umu i ne izbjegavati one koji su odradili svoju dužnost.

Ostanite aktivni, uspostavite rutinu

Aktivnosti, rutine, struktura daju danu oblik i predvidljivost te smanjuju bespomoćnost. U nesigurnoj situaciji pružaju osjećaj stabilnosti i sigurnosti. Tjelovježba, osobna higijena, obroci u redovno vrijeme i ostale uobičajene aktivnosti doprinose redu i strukturi.

Socijalni kontakti važna su aktivnost

Tehnološka dostignuća omogućuju da razgovaramo s drugima i vidimo ih čak i u karanteni (Facebook, Skype..) što je posebno važno baš u ovom periodu. Ostanite u kontaktu s drugima i pobrinite se da je to sastavni dio dnevnog rasporeda.

Pokušajte kontrolirati brige  

Normalno je da u određenoj mjeri brinete o vlastitom zdravstvenom stanju. Ako takve misli oduzimaju puno vremena, pokušajte ih regulirati. Distrakcije mogu umiriti. Gledajte filmove ili serije, igrajte igrice, rješavajte križaljke, Sudoku, razgovarajte s drugima putem društvenih mreža, ali nastojte da koronavirus ne bude glavna tema.

Možete također odgoditi brigu. Odredite vrijeme u danu (u trajanju od 10-20 minuta) kad ćete brinuti koliko god želite. Kad se brige jave izvan tog fiksnog vremenskog perioda, odgodite ih s uputom: „Ovo je nešto o čemu mogu razmišljati kad dođe vrijeme za brige, ne sada“. Ako ovaj misaoni proces ponavljate dovoljno često, on postaje automatiziran. Nemojte odrediti vrijeme za brigu prekasno u danu da vam ne bi narušio kvalitetu sna.

Nekoliko novosti u danu je dovoljno       

Kod ljudi koji su proživjeli neku tragediju, provođenje previše vremena u gledanju ili čitanju vijesti nakon tragedije ima negativno djelovanje. Ako se zaštitite od konstantnog provjeravanja novosti o virusu, lakše ćete ostati smireni. Dnevno informiranje iz pouzdanog izvora (HZJZ, koronavirus.hr) dovoljno je.    

Izvor: https://krisepsykologi.no/how-to-cope-with-quarantine-isolation/