Svjetski dan moždanog udara

Moždani udar u današnje vrijeme predstavlja globalnu epidemiju. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedna od četiri odrasle osobe starije od 25 godina doživjet će moždani udar.

Moždani udar doživi 13.7 milijuna ljudi godišnje, a 5.5 milijuna premine od njegovih posljedica. Ukoliko se nastavi ovakav trend, a bez adekvatnog liječenja, procjene su da će se broj preminulih povećati na 6.7 milijuna godišnje.

Na globalnoj razini moždani udar je vodeći uzrok tjelesnog invaliditeta u svijetu.

Liječenje i prevencija

Moždani udar se može liječiti, no za to je potrebno rano prepoznavanje slijedećih simptoma:

• iznenadna utrnulost/slabost/oduzetost lica, ruke, noge
• iznenadno nastale smetnje govora
• nagli gubitak vida, osobito na jedno oko
• glavobolja, vrtoglavice, poremećaj ravnoteže i koordinacije
• gubitak svijesti

Pravovremenim dolaskom u bolnicu kod mnogih bolesnika postoji mogućnost primjene trombolitičke terapije /otapanje ugruška/ i/ili mehaničke trombektomije /odstranjenje ugruška iz krvne žile/. Time se smanjuje rizik od smrti i invaliditeta, te poboljšava ishod za bolesnika.

Važno je odmah započeti s medicinskom rehabilitacijom u svrhu povratka motoričkih funkcija kako bi pojedinac s vremenom postao što samostalniji i kako bi se čim prije uključio odnosno vratio u normalan društveni život. Rezultati dobre rehabilitacije znatno utječu na ekonomski, socijalni i psihički aspekt pojedinca, ali i društva u cjelini.

Unatoč tome što se trenutno u svijetu, ali i u Hrvatskoj bilježi trend smanjenja smrtnosti od moždanog udara, očekuje se povećanje oboljelih od moždanog udara. Razlog tomu je produljenje životnog vijeka, bolja zdravstvena skrb te globalne socioekonomske prilike.

Većina moždanih udara se dobrim dijelom mogu spriječiti. Jedan od prvih i ključnih koraka je djelovati na vlastite čimbenike rizike, u koje ubrajamo:

• visoki krvni tlak (arterijsku hipertenziju),
• šećernu bolest,
• fibrilaciju atrija,
• povišene masnoće u krvi (hiperlipidemiju),
• pušenje, alkohol i stres,
• uzimanje oralnih kontraceptiva.

Uz navedeno, redovitom tjelovježbom te modifikacijom prehrane (smanjenim unosom soli i masnoća) možemo znatno utjecati na mogućnost pojave moždanog udara.

Smanjite mogućnost nastanka moždanog udara tako da:

•  djelujete na čimbenike rizika
•  budite tjelesno aktivni, uz pravilnu prehranu i umjerenu konzumaciju alkohola
•  ne pušite, smanjite stres
• prepoznajte znakove moždanog udara
• imajte na umu da je moždani udar hitno stanje i da se može liječiti

Ne zaboravite:  jedna od četiri osobe na svijetu dožive moždani udar!

Nemojte biti dio te statistike, ostanite zdravi.

Mr.sc. Adriana Prunk Drmić, dr.med.

specijalist neurologije