SVJETSKI DAN MOŽDANOG UDARA 2021.

Moždani udar i njegove posljedice predstavljaju velik javnozdravstveni i socioekonomski problem kako u Europi, tako i u Hrvatskoj. Na europski Dan svjesnosti o moždanom udaru u svibnju 2021. godine pokrenuta je pan-europska akcija za provođenje Deklaracije o Europskom akcijskom planu za moždani udar.

Cilj Europskog akcijskog plana za moždani udar je poboljšati skrb, od prevencije do ranog liječenja moždanog udara (safe#precioustime uštedi#dragocjeno vrijeme), do potpore i njege pacijenata nakon moždanog udara. Provedba takvog plana poboljšat će ishod za pacijente i njegovatelje što će povoljno utjecati na troškove liječenja moždanog udara.

SVEOBUHVATNI CILJEVI EUROPSKOG AKCIJSKOG PLANA DO 2030. GODINE

Za 10% smanjiti apsolutni broj moždanih udara u Europi,
Imati nacionalne planove za zbrinjavanje moždanog udara cijelim lancem primarne prevencije do života nakon moždanog udara,
Liječiti >90% svih pacijenata s moždani udarom u Europi u jedinicama za liječenje moždanog udara kao prvoj liniji skrb,
Potpuno provesti nacionalne strategije za promicanje zdravog načina života i smanjiti čimbenike koji povećavaju rizik od moždanog udara.
 

PRIMARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA PREMA AKCIJSKOM PLANU

Postizanje univerzalnog pristupa primarnoj prevenciji kroz poboljšano i bolje personalizirano predviđenje rizika
Implementacija nacionalne strategije koja se bave prevladavajućim čimbenicima rizika za moždani udar promicanjem , educiranjem i zagovaranjem zdravog načina života te smanjenjem okolišnih, socioekonomskih i obrazovnih odrednica.
Omogućavanje programa probira i liječenja čimbenika rizika temeljene na dokazima u svim europskim zemljama
Otkrivanje i kontroliranje visokog krvnog tlaka u 80% osoba s hipertenzijom
 

LIJEČENJE  MOŽDANOG UDARA PREMA AKCIJSKOM PLANU

Liječiti 90% ili više svih pacijenata s moždanim udarom u Europi u jedinicama za liječenje moždanog udara kao prvoj razini skrbi;
Omogućiti rekanalizacijsku terapiju za bar 95% osoba koje ispunjavaju uvjete diljem Europe;
Smanjiti prosječno „door to needle“ vrijeme na manje od 120 minuta za intravensku trombolizu i razdoblja od početka simptoma do reperfuzije na kraće od 200 minuta za endovaskularno liječenje;
Postići stope iv trombolize (IVT) iznad 15%, a stope endovaskularnog liječenja (EVT) iznad 5%;
Smanjivati stope smrtnosti tijekom prvog mjeseca na manje od 25% za intracerebralna i subarahnoidalna krvarenja i povećanje stope dobrih funkcionalnih ishoda na više od 50%.
 

SEKUNDARNA PREVENCIJA MOŽDANOG UDARA PREMA AKCIJSKOM PLANU

Uključiti mjere sekundarne prevencije u nacionalne planove;
Omogućiti da najmanje 90% populacije koja je preboljela moždani udar bude pregledana od specijaliste za moždane udare i ima dostupne mjere sekundarne prevencije (pretrage i liječenje);
Omogućiti pristup ključnim modalitetima ispitivanja CT, MR, CDFI, EKG, holter-EKG, UZV srca (TTE, TEE), lab. pretrage krvi;
Omogućiti pristup ključnim preventivim strategijama: savjeti o načinu života, lijekovima za snižavanje krvnoga tlaka i lipida, antiagregacijskim i antikoagulantnim lijekovima, oralnim hipoglikemijskim lijekovima i inzulinu, karotidnoj endarterektomiji i zatvaranju PFO.
 

Više informacija o Europskom akcijskom planu za prevenciju moždanog udara na : https://actionplan.eso-stroke-org/

Pacijenti koji su jednom doživjeli moždani udar, u narednih pet godina imaju povećan rizik za novi moždani udar. Smatra se da se pravovremenim prepoznavanjem znakova moždanog udara i primjenom specifične terapije (sistemska intravenska tromboliza) i/ili intervencijama (mehanička trombektomija), može spiječiti čak 90% moždanih udara.

Stoga je od izuzetne važnost poznavati znakove moždanog udara u čemu nam pomaže anagram

G        R        O        M

Prevencija moždanog udara temelji se na prepoznavanju i dobroj kontroli 10 modificirajućih čimbenika rizika:

arterijska hipertenzija, šećerna bolest, hiperlipidemija, fibrilacija atrija, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost, neadekvatna prehrana, stres, pušenje i alkohol.

U svrhu prevencije moždanog udara diljem svijeta osnivaju se Centri za prevenciju moždanog udara koji sveobuhvatnim i mulidisplinarnim pristupom omogućava pacijentima procjenu rizika za nastanak moždanog udara te mogućnost da se dodatnim dijagnostičkim pretragama ustanovi uzrok moždanog udara i smanji rizik za ponovni, rekurentni moždani udar.

Centari za prevenciju moždanog udara namijenjeni su pacijentima koji su nedavno preboljeli moždani udar ili tranzitornu ishemijsku ataku, ali i za osobe koje imaju povećan rizik za njihov nastanak.

Radom takvih Centra za prevenciju moždanog udara postiže se napredak u prevenciji moždanog udara, uz očuvanje zdravlja, smanjenja smrtnosti i invaliditeta, poboljšanje kvalitete života oboljelih, njihovih obitelji i njegovatelja te smanjenja troškova liječenja čime se smanjuje socioekonomski teret za pojedinca i lokalnu zajednicu.

I ne zaboravite…”vrijeme je mozak”!

Mr. sc. Adriana Prunk Drmić, dr. med.

specijalist neurologije

uži specijalist za cerebrovaskularne bolesti